Debljina kao javnozdravstveni problem
Debljina je danas postala jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti u Svijetu. Ne pogađa samo odrasle osobe, već i adolescente i djecu i predstavlja jedan od najvećih svjetskih javnozdravstvenih izazova. Sve zemlje Svijeta pogođene su debljinom, ali ono što posebno zabrinjava jest upravo činjenica da se predviđa daljnje povećanje broja osoba s debljinom u ovom desetljeću.
Procjene Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine predviđaju da će do 2030. godine na Svijetu živjeti milijardu osoba s debljinom, jedna od pet žena i jedan od sedam muškaraca. I u Europi je situacija zabrinjavajuća, od 1980-tih godina prevalencija debljine se utrostručila. I u posljednjih nekoliko godina prevalencija debljine je u porastu. Prema zadnjem izviješću Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, preuhranjenost i debljina pogađaju gotovo 60 % odraslih osoba i gotovo trećinu djece (29 % dječaka i 27 % djevojčica) u Europi. Zadnje procjene sugeriraju da su preuhranjenost i debljina četvrti najčešći faktor rizika, nakon povišenog krvnog tlaka, prehrambenih navika i pušenja te predstavljaju vodeći uzrok invalidnosti, uzrokujući 7 % od ukupnog broja godina života s invalidnosti. U zadnjih nekoliko godina, za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 dokazano da je debljina povezana s većom šansom obolijevanja i smrtnosti od ove bolesti.
Republika Hrvatska, prema izviješću EUROSTAT-a iz 2019. godine, ima najveću prevalenciju osoba s prehranjenošću ili debljinom u Europi. Gotovo dvije trećine (65 %) odraslih osoba je imalo prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga je udio osoba s debljinom iznosio 23 %. Više muškaraca je u odnosu na žene imalo preuhranjenost i debljinu (preuhranjenost 49,5 % muškaraca u usporedbi sa 35,1 % žena i debljinu 23,7 % muškaraca u usporedbi sa 22,6 % žena).
Definicija i dijagnoza
Debljina ili pretilost je kronična multifaktorijalna bolest, a karakterizirana je prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu. Debljina prvenstveno predstavlja zdravstveni problem jer je faktor rizika za nastanak niza bolesti i povezana je s kraćim životnim vijekom.
Za procjenu debljine se koristi indeks tjelesne težine (ITM), koji se izračunava na način da se tjelesna težina pojedinca u kilogramima podijeli sa tjelesnom visinom u metrima na kvadrat (kg/m²). Za dodatnu procjenu nakupljanja visceralnog masnog tkiva koje predstavlja veći rizik za obolijevanje od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti, koristi se i mjerenje opsega struka.
Liječenje
Liječenje debljine kompleksan je i dugotrajan proces, a najvažnija je promjena načina života i trajno prihvaćanje zdravih navika – zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Uz to, kognitivno-bihevioralni pristup usmjeren je na prevladavanja psiholoških prepreka za usvajanje učinkovitih ponašanja u kontroli tjelesne težine.
Uloga ljekarnika u prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne težine i debljine
Ljekarnici kao dio multidisciplinarnog tima za prepoznavanje i liječenje prekomjerne tjelesne težine imaju važnu ulogu u informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju građana na ovu temu. Svojim aktivnostima nastoje utjecati na poboljšanje znanja i ponašanja osoba glede prekomjerne tjelesne težine i debljine.
Posebice mogu pridonijeti svojim znanjemu analizi primjene lijekova koji mogu doprinijeti debljini ili smanjenju gubitka na težini i u upravljanju KO morbiditetima i komplikacijama debljine.
Uloga ljekarnika je prepoznata i u području nefarmakoloških intervencija i savjetovanja kod pacijenata s debljinom liječenih farmakoterapijom (u analizi rizika i dobrobiti opcija liječenja)ili nakon operacijskog liječenja.
Ljekarnici su važni i u edukaciji pacijenata i tranziciji iz liječenja u ustanovama na kućno liječenje. Ljekarnici u ljekarnama su prepoznati kao zdravstveni radnici kojima pacijenti i građeni vjeruju i lako im pristupaju, tome svakako doprinosi dobro razvijena mreža ljekarni na području lokalnih zajednica, blizina i pristupačnost bez ograničenja.Obilježavamo Svjetski dan debljine (4. 3.) i Hrvatski dan osviještenosti o debljini (16. 3.)