Srednjevjekovni korijeni zdravstvene skrbi na Gradecu
Gradska ljekarna Zagreb nositeljica je slavne tradicije ljekarništva u Zagrebu jer stari zapisi spominju da najstarija sastavnica ustanove - gornjogradska ljekarna u Kamenitoj ulici 9 postoji i neprekidno radi od 1355. godine.
Povijesni izvori navode da je upravo u 14. stoljeću slobodni i kraljevski Gradec doživio osim trgovačkog i „zdravstveni" procvat. Liječnici, kirurzi i ljekarnici s područja gradapočinju aktivno razvijati i provoditi mjere zdravstvene skrbi i zaštite zdravlja tadašnjih stanovnika Zagreba. Tridesetak godina nakon osnivanja gornjogradske ljekarne spominje se i hospital Blažene Djevice Marije smješten na zapadnoj strani Markovog trga; na mjestu današnje zgrade Banskih dvora.
Srednjevjekovni počeci rada gornjogradske ljekarne povezuju se s dokumentom u kojem se prvi put spominje i ljekarnička profesija, u parnici između ljekarnika Jacobusa i jednog krznara, 6. ožujka 1355. godine. Jacobus je vjerojatno stigao iz sjeverne Italije, stekao status građanina Gradeca i otvorio ljekarnu.
Tijekom povijesti ljekarna je bila uglavnom u vlasništvu stranaca. Najčešće su to bili trgovci koji su pružali ljekarničke usluge, a u dokumentima su spominjani kao „štacunari", „kramari", „stacionariusi" ili „apothecariusi".
Uz venecijanske obitelji područje Gradeca kao gradskog središta nastanile su i obitelji iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighieria nakon napuštanja Verone živio u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu i radio u gornjogradskoj ljekarni.
Tek su u ranijoj prošlosti gornjogradsku ljekarnu u zakup uzimali i domaći ljekarnici. Zanimljiva je činjenica da je tek u dvadesetom stoljeću vlasništvo gornjogradske ljekarne preuzela Vjera Rojc kao prva žena u povijesti vlasništva ljekarni na našem području. U povijest gornjogradske ljekarne sjedinile su se struka i umjetnost, od proizvodnje lijekova i specijaliteta do arhitekture, unutarnjeg uređenja i inventara ljekarne, umjetničkih djela i maštovito osmišljenog dizajna reklamnih slogova.
U statutu grada Zagreba iz 1425. godine, po prvi put se spominje službeni naziv ove ljekarne „Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram„ Gradska ljekarna K crnom orlu). Grb ljekarne sadrži i današnji grb grada Zagreba.
Grb ljekarne, 1930.g.( fotografija iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti,HAZU)
U laboratoriju „Gradske ljekarne K crnom orlu" su se izrađivali magistralni i galenski pripravci lijekova, specijaliteti u duhu tog vremena, čiju je recepturu ljekarnik držao najstrožom profesionalnom tajnom.
Kućni specijaliteti čuvene ljekarne „ K crnom orlu „ prodavali su se u ljekarni ili isporučivali poštom te bili prezentirani na raznim sajmovima. Među najpoznatije patentirane specijalitete ubraja se Reumatis - lijek protiv kostobolje, reume i gihta, Dermoval za liječenje kožnih bolesti,
Modrilo za liječenje domaćih životinja, želučane Markove kapljice protiv raznih crijevnih tegoba, želučani čaj Dr.Havličeka, Iron protiv slabokrvnosti i za jačanje otpornosti, Lactosot koji treba uzimati kod upale dišnih putova, kašlja i tuberkuloze, Sanitas protiv kurjih očiju, Migraen ulje protiv glavobolje, Siquid sredstvo protiv znojenja nogu te Azella protiv ozeblina.
